terça-feira, 5 de abril de 2016

Portugál sai nasaun datoluk ho liberdade morál aas liu iha mundu, tuir estudu


Portugál iha  terseiru entre nasaun 160 ho liberdade morál liu iha mundu, tuir indikadór ne’ebé lidera hosi Olanda no elaboradu hosi Fundasaun ba Progresu Liberdade nian.

“Hala’o  estudu  ba nasaun 160,  iha deit ida[Olanda] maka hetan pontu 90, ne’ebé klassifikadu hanesan nasaun ho liberdade moral boot liu”, refere, iha komunikadu imprensa, fundasaun española, ne’ebé kria iha 2015. Indikadór kona-ba  Liberdade Morál iha Mundu hakarak hatudu  liberdade umanu tuir norma morál hatuur hosi  Estadu.

Tuir  relatóriu ne’e, polítika olandeza  sai moos hanesan “faról liberdade morál  ida no forsa boot ida iha evolusaun globál  hosi intervensau kiik sira Estadu  nian kona-ba  moralidade”. “Olanda sai hanesan nasaun dahuluk legaliza droga balun no servisu sexuál entre adultu tuir hakarak nomós hanesan nasaun dahuluk ne’ebé legaliza kazamentu omosexuál”, haktuir dokumentu ne’e.

Iha  fatin daruak  okupa hosi  Uruguai (ho pontu 88,75), tuir  Portugál (ho pontu  83,80), ne’ebé , fó sai iha  dokumentu ne’e, “hanesan klassifikasaun  ás tebes, tuir evolusaun kulturál  hosi  valór tradisionál ne’ebé lalais tebes no konservadór  sira iha abordajen liberál nia n ba  kestaun  moralidade”.

“Evolusaun nasaun sira hanesan  Portugál no Uruguai ne’e markante tebes karik bazeia ba sira nia istória agora  ”, indika  dokumentu ne’e. ba iha  fundasaun, Portugál, Uruguai no nasaun latinu seluk “ parese lafiar sira nia tradisionál uluk iha influénsia relijioza ba polítiku governu no lidera barak liu iha indikadór sira” kona-ba  liberdade morál.

Indikadór, Repúblika Xeka okupa  iha fatin haat , tuir mai  Béljika, España, Estadus Unidus Amérika, Alemaña, Kanadá no Méxiko. Nasaun ho piór liberdade morál maka  Arábia Saudita, ne’ebé ikus liu, antes  ne’e iha Iémen, Irake, Emiradus Árabes Unidus, Katar, Kuwait, Iraun, Ejitu, Afeganistaun, Pakistaun no Brunei.

Atu  elabora dokumentu  ne’e sei haree liu ba  indikadór relijiozu nian (liberdade relijioza no kontrolu religiozu iha  Estadu), bioétiku (liberdade foti  desizaun ho indivídu kona-ba  kestaun orden ne’e), droga (produsaun, komérsiu no konsumu), sexuál (pornografia no servisu  sexual hala’o  hakarak entre adultu sira) no igualdade jéneru no familiar (direitu feto nian, omosexuál, kazamentu no direitus família nian atu hala’o uniaun ruma).

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: