terça-feira, 20 de junho de 2017

Sidadaun ne’ebé okupa rai estadu ho tinan naruk bele sai na’in ba rai

DILI - Presidente da républika Fracisco Guterres Lu-Olo promulga ona lei ba rai iha loron 1 fulan juñu tinan 2017, ho dekretu lei parlmentar númeru 39/3 fulan juñu agora dadauk iha ona prosesu publikasaun iha jonál repúblika. Tuir presidente Parlamentu Nasional (PN) Adérito Hugo da Costa katak rejime refere kuaze tinan 10 nia laran halo diskusaun no kaduka tiha iha governu AMP no ohin loron bele promulga husi presidnete da repúblika.

“Sua exilensia president da repúblika Fransisco Guterres Lu-Olo promulga ona lei definisaun titularidade bens e moves ka lei rai nian iha loron 01 fulan Juñu tinan 2017 no Parlamentu Nasional simu ona dekretu parlamentar númeru 39/3 iha loron 12 fulan Juñu no agora halo prosesa ba publikasaun iha jonal da repúblika” dehan presidente Parlamentu Nasional Adérito Hugo da Costa liu husi konferensia imprensa iha sala konferensia PN semana ne’e.

Nia hatete rejime refere interese husi governu no importante tebes atu hato’o ba públiku kona-ba estadu demokratiku nian. “Ita hotu hatene katak rejime ida ne’e interese husi governu AMP nian ita bele dehan kuaze tinan 10 halo diskusaun ba rejime ida ne’e no kaduka tiha iha segundu legislatura depois iha terseira legislatura komesa fali husi inisiativa ho diskusaun husi nivel governuu dekretu parlamentar ne’e importante tebes atu hato’o ba publiku ho rejime ida ne’e to’o ikus iha estadu demokrátiku ida ne’e,” nia hetete.


Presidente PN esplika, desde rejime tradisional ne’ebé iha depois rejime kolonial portugues nian tama ba rejime okupasaun illegal Indonesia depois estadu direitu demokrátiku no to’o ohin loron iha ona rejime espsial atu kompleta lejislasaun seluk ne’ebé vigora ona iha fulan hirak ba kotuk mak lei baze ordenamentu teritoriu, nomós lei espropriasaun.

“Publikasaun promulgasaun dekretu númeru 39/3 kompleta ona pakote lei rai ne’ebé iha diskusaun naruk iha segundu legislature no mós terseira legislature to’o ohin loron esforsu ida ne’e konta ho apoiu tomak husi bankada haat parlamentar tanba konsidera ba nesesidade importante ne’ebé desde inisiu ita ukun aan, depois de loron 90 lei ne’e bele halo implementasaun” nia afirma.

Nune’e nia mós hatete Kestaun importante ba ida ne’e mak fo ona ba Timoroan sira na’in ba rai ema hotu-hotu iha direitu ba nia sertifikasaun ho nune’e fo biban hodi trata nia vida hodi asesu ba banku no asesu ba kréditu no asesu ba rekursu finanseiru ne’ebé komunidade presija atu dezenvolve nia vida iha nasaun nia laran” nia afirma.

“Rejime ida ne’e mós kria hela kondisaun atu bele rai ida ne’ebé iha disputa entre parte ida ka rua ba rai pedasuk ida ho inisiativa tuir lei ne’e estabelese ba komisaun terras e propriadades nune’e governu actual iha tranjisaun loron 90 hare ona oinsa komisaun ida ne’e nia legalidade” hatete nia. Alende ne’e presidente komisaun A deputada Carmelita Moniz hatete, tuir konsituisaun RDTL ema ne’ebé iha direitu ba rai mak Timoroan sira.

“Tuir konsituisaun RDTL se mak iha direitu ba rai so sidadaun Timorense katak ita liu husi dékada haat ne’ebé tama to’o ukun rasik aan hatudu katak tuir lei ne’e ita haree ba tempu uluk no iha lei hatete katak husi ema ne’ebé okupa rai ka uma husi 1975 to’o ita sei atribui direitu ba sira ne’ebé hanaran atribui uju kapiun espesial” nia hatete.

Nia dehan, Husi 1999 to’o agora Timoroan barak ne’ebé okupa hela rai ka uma estadu nian entaun ba uma hirak ne’e estadu haree kuandu la liu husi programa estadu nian estadu bele atribui ona nia maibé atribui mós sei liu husi dalan ne’ebé governu rasik sei dekreta tuir sira nia dekretu lei katak atu atribui mós ho forma bele fo deit ba ida ne’ebé kiak ho mukit no ba ema ne’ebé fo kontribuisaun ba luta ne’e naruk no boot tebes atribui mós ba sira liu husi estadu faan hikas ba povu ne’ebé hela iha uma ka rai estadu nian.

“Bele liu husi kréditu bele mós liu husi sosa kotu depende ba kapasidade ekonomia povu idak idak nian tanba estadu atu hahu ona komesa toma responsabilidade hodi rejolve problema sira ne’e hotu hodi atribui direitu ida lolos ba povu nia moris” esplika nia. Tanba ne’e mak nia hatete sir iha intensaun tau duni iha lei refere hakarak hatete ema ne’ebé okupa uma ka rai ne’ebé laos ninian maibé nia okupa ho pasífika tanba nia laiha kbit enatun estadu bele atribui ona ba nia.

“Iha lei rai ne’e mós define buat rua ida direitu primáriu no ida direitu sekundariu direitu primáriu katak ema ida ne’ebé iha direitu as liu ihadireitu primáriu kompostu husi propriadade perfeita ho direitu propriadade informal tanba sa tau tan direitu propriadade informal tanba povu barak iha sira nia rai duni liu-liu iha rai duni maibé laiha sertifikadu” Carmelita hatete. Entrtetantu dirietu sekundáriu ne’e afuramentu hanesan bangunan usaha to’o agora entaun estadu atribui ona maibé nia hapara direitu afuramentu mak nia la uja rai refere estadu foti. (BT)

Sem comentários: