terça-feira, 22 de maio de 2018

PR: Maioria absoluta "la'ós hanesan garantia ida" ba Governu


Prezidente Repúblika timoroan konsidera ona, iha loron-domingu ne'e, katak maioria absoluta ne'ebé hetan iha eleisaun lejislativu loron 12 Maiu liubá "la'ós hanesan garantia ida" ba Governu ne'ebé tenki honra promesa ho kompromisu sira ne'ebé halo iha kampaña.

"Sidadaun sira fó ona ba nasaun maioria loloos ida hodi governa. Maibé maioria loloos la'ós hanesan garantia ida ba governu, kualker governu ida, hodi halo saida maka sira hakarak. La'e. Governa hanesan hili polítika adekuadu ida, hanesan implementa medida ekilibradu sira hodi hatán ba povu nia nesesidade sira. Governu hanesan promove interese superior hosi povu ho nasaun nian", Francisco Guterres Lu-Olo hatete iha loron-domingu ne'e.

"Maioria klaru ne'ebé hetan iha eleisaun antesipadu halo serbisu sai fásil hodi governa maibé hodi hametin konfiansa iha demokrasia polítiku sira tenki fó honra ba promesa sira ne'ebé sira halo durante kampaña eleitoral sira", nia subliña.

Lu-Olo ko'alia iha prezensa hosi figura prinsipal hosi Estadu nian iha serimónia ida iha Palásiu Governu nia oin, iha Díli, hodi asinala aniversáriu ba dala 16 ba restaurasaun independénsia Timor-Leste nian.

Hanesan diskursu dahuluk hosi xefe Estadu hafoin eleisaun loron 12 Maiu, ne'ebé hala'o hafoin períudu ida tensaun polítika nian, ne'ebé hanesan Prezidente destaka ona iha loron-domingu katak sidadaun sira fó ona "ezemplu importante hosi maturidade, hodi reforsa dame, estabilidade ho demokrasia" iha nasaun.

Refere ba nia knaar rasik, Lu-Olo hatete katak sei halo buat hotu iha ámbitu hosi nia kompeténsia sira hodi "ajuda halibur nasaun, promove partisipasaun hosi sidadaun sira iha dezenvolvimentu nasional ho kopera ho órgaun soberania tomak hodi fasilita definisaun no aplikasaun hosi polítika sira ba dezenvolvimentu nasional, iha nível tomak".

Maski hanesan konstrutivu ba nasaun "opozisaun forte ho kompetente" ida, Lu-Olo konsidera katak "iha interese nasional sira" ne'ebé tenki halibur ema timoroan tomak no ne'ebé "presiza konkursu hosi opozisaun ho kapasidade hosi governu hodi rona no dialoga, hodi iha susesu".

"Bele konta nafatin ho ha'u hodi sai nu'udar Prezidente hosi ema tomak nian no ba ema timoroan sira nian no hanesan fatór hosi unidade, diálogu ho inkluzaun hosi sosiedade. Hamutuk, ita sei hetan lalais objetivu sira ba dezenvolvimentu nasaun nian no hadi'a ema timoroan tomak nia moris, la hili ema ida", nia hatete.

Ba Lu-Olo, prioridade Estadu nian kontinua nafatin "dezenvolvimentu hosi kondisaun posível di'ak sira hodi reforsa soberania nasional" ne'ebé halo "dezenvolvimentu lalais ba rai laran no hadi'a sidadaun tomak nia kondisaun moris".

"Governa ho susesu hanesan hetan rezultadu pozitivu sira: Dezenvolve nasaun ho hadi'a ema tomak nia kondisaun moris, ne'e maka hanesan governa ho susesu. Iha ne'e maka iha reflesaun ne'ebé maka ha'u hakarak hato'o ba ita hotu", nia subliña.

Ba xefe Estadu, loron ne'ebé komemora iha loron-domingu ne'e, "evoka no hatudu kapasidade hosi nasaun timoroan hodi halibur, rezisti ho manán", transforma "valor sira, tradisaun sira ho kultura ba instrumentu sira hodi realiza ita nia mehi, no hosi antepasadu sira, hodi harii futuru di'ak ida, nasaun di'ak ida".

Francisco Guterres Lu-Olo rekorda katak iha tinan dahuluk hosi nia mandatu, ne'ebé kumpri iha loron-domingu ne'e, "hanesan ona tinan ne'ebé nakonu ho dezafiu" ba ema tomak, ho nasaun tama iha "problema polítika, ne'ebé hamosu obstákulu sira ba aprovasaun lei sira ho ba instrumentu konstitusional importante sira seluk ba governasaun".

Hodi defende nia desizaun hodi konvoka eleisaun antesipadu hodi rezolve problema, maski iha risku aas, Lu-Olo hatete katak "sidadaun sira hatán ona ba dezafiu, ho maturidade ne'ebé maka'as tebes, espíritu toleránsia ho vontade hodi fó liman ba malu, hodi dame nia naran".

"Iha preparasaun ho realizasaun ba eleisaun antesipadu, komportamentu serenu, maduru ho hakmatek hosi sidadaun sira, iha nasaun tomak, halo Timor-Leste nia naran boot iha rejiaun no iha mundu", nia hatete.

"Sidadaun timoroan sira sai ona hanesan ezemplu dignu ida ne'ebé ema tomak sei halo tuir, inklui hosi líder sira - agora no iha futuru", nia subliña.

Ba xefe Estadu, krizi foin lalais ne'e hatudu ona katak sistema konstitusional nasaun nian funsiona no "prosesu polítiku ezemplar" ne'ebé halo hela "hanesan prezente aniversáriu di'ak liu ne'ebé maka nasaun bele dezeja".

Lu-Olo husik mós apelu sira hodi bele hametin partisipasaun maka'as ba eleisaun sira iha moris públika, aleinde eleisaun sira no iha "definisaun no implementasaun hosi prioridade sira dezenvolvimentu nian, iha nível nasional ho dezenvolvimentu lokal".

"Ho kondisaun dame, estabilidade no klareza polítika ne'ebé nasaun hatudu, agora dadaun, tinan lima hosi Lejislatura dalima ne'ebé, iha tempu badak, sei hahú ho abertura hosi Parlamentu Nasional foun ida, tenki hanesan tinan sira ne'ebé Timor-Leste fó hakat importante foun sira: iha kualidade hosi ita nia ekonomia; no iha kualidade hosi ita nia dezenvolvimentu, hodi ita hala'o Objetivu sira hosi Dezenvolvimentu Sustentável, ne'ebé maka ita kompromete ona, iha ONU, hamutuk ho komunidade internasional", nia defende.

"Objetivu estratéjiku sira hosi dezenvolvimentu nasional la muda la'ós de'it tanba governu ida muda. Defeza ho promosaun ba interese nasional eziji diálogu, konsertasaun ho partisipasaun ativu hosi sidadaun sira", nia hatete.

Entre prioridade sira, nia destaka ona edukasaun, saúde ho fortalesimentu ba ekonomia nasional, aspetu sira ne'ebé nia sei akompaña ho atensaun partikular.

"Hanesan ha'u afirma ona iha momentu ne'ebé ha'u simu pose, durante ha'u nia mandatu ha'u sei uza dalan sira ne'ebé maka Konstituisaun fó ba Prezidente Repúblika", nia hatete.

Entre aspetu sira seluk, hodi "defende inkluzaun sosial no ekonomia hosi ema timoroan tomak, mane sira ho feto sira, liuhosi defeza no promosaun ba polítika públiku sira hosi Edukasaun, formasaun profisional, saúde, habitasaun, asesu ba bee-moos, saneamentu báziku ho kriasaun empregu sira" no "hanesan fatór ida hosi estabilidade polítika, dame ho dezenvolvimentu".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: